POCETNA STRANICA
     O NAMA
     HISTORIJAT
     BAKIJSKA DZAMIJA
     CJENOVNIK USLUGA
     CJENOVNIK EU
     CLANARINA
     ISLAMSKI KALENDAR
     VAKTIJA
     MAPA
     KONTAKT
     GALERIJA
     FORUM
     LINKOVI
 
ISLAMSKI PROPISI I OBIČAJI O DZENAZI
Ponasanje prema bolesniku na samrti
Smrt
Izmirenje duga umrlog
Žalost za umrlim
Kupanje i opremanje
Dženaza-namaz,ispraćaj i ukop
Posjećivanje mezara
Učenje umrlim
Imovinske dužnosti
Nišani i mezaristani
Transkripcija arapskog teksta
 
 
UMRLI
 
 
 
 

 


Muslimani širom svijeta pa i naši uobičajili su, shodno dinskim propisima, učiti Časni Kur'an svojim najbližim koji su preselili na Ahiret. Isto tako činili su i druge ibadete i poklanjali umrlim sevabe od istoga. Ova vrsta namjenskog ibadeta najviše je dolazila do izražaja u prvih četrdeset dana po ukopu merhuma, zatim uz mjesec Ramazan, uoči oba Bajrama, uoči mubarek noći, te uoči petka i ponedjeljka.



Učenje Kur'ana

Svakako, prednost je data učenju Kur'ana. Običaj je da članovi uže obitelji prouče svom umrlom srodniku čitav Kur'an do četrdesetodnevnice kada bi se učinala 'hatma-dova', obično na samom mezaru rahmetlije.

Prije bi svaki musliman još za života proučio bar po jedanput cijeli Kur'an i namijeni bi to učenje samome sebi da ga 'dočeka' u kaburu. Isto se činilo i sa drugim oblicima ibadeta. Nekada su ožaloščeni u kući umrloga angažovali učenike i učenice medrese da uče Kur'an, nakon čega bi ih kasnije darivali primjerenom hedijom. Ali vbolje bi bilo da supružnik, djeca ili neko bliži, osobno proči cijeli Kur'an ili nešto iz njega ili da bar raspodijele to učenje između sebe.

Moramo osuditi one koji plaćaju učenje Kur'ana i još više one koji naplačuju svoje učenje, što je neprihvatljivo sa pozicija Islama i što predstavlja ogroman grijeh za koji će snositi teške negativne posljedice na Onome Svijetu. Oni koji nisu znali učiti u Mushafu, učili su neke druge hatme, tzv. 'Bismille-hatmu' (uči se tako da se na svaki red u Mushafu prouči po jedanput Bismillah); 'Ihlas-hatmu' (na svaki red u Mushafu se prouči sura 'Ihlas'); i 'Fatiha-hatmu' (gdje se sura 'Fatiha' prouči bes prekida stotinu i jedan put, ili pet stotina i pet puta ili sedam stotina i sedam puta ili devet stotina i devet puta). Poslije učenja bilo koje od ovih 'hatmi' prouči se prikladna Dova koja može biti i na našem jeziku, a pokloni se pred dušu umrle osobe. Koristi za onoga kome se uči i za one koji uče su mnogobrojne, ali to je tema za jednu obimniju studiju. U svakom slučaju stanje umrlog u kaburu, te onoga ko uči, vrsno se mijenja nabolje. Neovisno od gore navedenog, u prvih četrdest dana po ukopu (po nekima pedest i dva dana) oćaloščeni uče, između akšamskog i jacijskog namaza, sljedeće sure:

- 'Jasin',

- 'Mulk',

- 'Nebe' i

- 'Fatihu'

A sve sa ciljem i željom da olakšaju i poboljšaju stanje (hal) umrlog.

O vrijednosti učenja ovih Kur'anskih sura postoje brojna istinita predanja, a ovdje ćemo spomenuti samo neke od njih. Allahov Poslanik (S) je u važnim prilikama govorio:

»Uzvišeni Allah je učio sure 'Taha' i 'Jasin' hiljadu godina prije stvaranja Nebesa i Zemlje. A meleki čim su čuli Kur'an rekli su: 'Neka radost obaspe svakoga ko nalazi smiraj u ovim surama, neka radost obaspe one koji u svom srcu nose ove sure i jezike onih koji uče ove sure.'«

»Oprostiće se grijesi onog čovjeka koji uči suru 'Jasin' dok se noću obraća svome Gospodaru. Pa, kada je to već tako, tad učite ovu suru svojim umrlim!«

»Svaka stvar ima svoje srce, a srce Kur'ana je sura 'Jasin'. Ako neko prouči ovu suru uz suru 'Ihlas', Allah će mu to upisati u sevab kao da je cijeli Kur'an proučio deset puta.«

»Onome ko uči suru 'Mulk' (Tebareke...), ona će mu dolaziti svaku večer u kabur, štitit će ga od patnje kaburskog azaba i pomagati ga u borbi s njim.«

»Sura 'Mulk' je sura koja štiti od kazne i kaburu. A ona je i izbavitelj od nje...«

Blagodati sure 'Nebe' (Amme...) i 'Fatihe' su mnogostruke, tako da bi ih trebalo redovno učiti ali i izučavati.



Nafila-namaz

Jedan od najpoznatijih nafila-namaza svakako je i tzv. 'salatu birru-l-validejni.' Naime, radi se o namazu kojim se nastoji i želi izvršiti jedna obaveza prema svojim roditeljima i upotpuniti dobročinstvo prema njima iako su preselili na Ahiret. Rijetke su osobe koje nisu griješile i činile propuste prema svojim roditeljima, što se inače ubraja u velike grijehe. Ako bi smo tražili izvjesno rasterećenje i odušak i željeli učiniti dobročinstvo roditeljima i nakon njihove smrti, onda bi smo zacijelo mogli prihvatiti preporuku hazreti Muhammeda (S) koju nam prenosi Ebu Hurejre, neka je Allah zadovoljan njime:

»Ko klanja ovu nafilu izvršio je obavezu prema svojim roditeljima i upotpunio je dobročinstvo prema njima.«

Ovaj dobrovoljni namaz sadrži dva rekjata i klanja se do četrdetodnevnice (ili 52 dana po ukopu) između akšama i jacije, a poslije toga se praktikuje svakog petka u isto vrijeme. Poslije obavljena namaza, zatraži se oprost od Allaha i za sebe i za svoje roditelje i donose salavat na Allahovog poslanika (S). Ovo je mnogima prilika i pored drugih dobročinstava da i na ovaj način iskažu svoje poštovanje i pažnju prema roditeljima. Osim za roditelje ovaj namaz se može klanjati u istu svrhu ako se radi i o nekim nama dragim i bliskim osobama. Svaki dobrovoljni namaz u našim domovima je svjetlo na neki način, pa ko želi neka 'osvijetli' svoj dom i tim nafila-namazom.

U vezi s tim Nevevi kaže:

»Podsticaj da se nafila klanja u kući jeste i iz razloga što će osoba skrivena od očiju svijeta, sačuvana od licemjerstva i tuđih pogleda, u miru i skrušeno obaviti nafilu. Kod vjernika vlada uvjerenje da Preuzvišeni Allah na tu porodicu spušta bereket i rahmet, meleki su gosti te kuće, a šejtanu posve sigurno tu nema mjesta.«



Tevhidi

Pored učenja Kur'ana umrlim, čitavog ili u odlomcima, te obavljanja namaza u istu svrhu, kod naših muslimana je običaj da se uče tevhidi. Tevhid kao oblik ibadeta je tzv. Skupni ili zajednički ibadet gdje se izražava i očituje Allahovo Jedinstvo. Sastoji se od učenja određenih Kur'anskih sura, ašereta i ajeta, zatim od izraza pokajanja za učinjene grijehe (istigfar), potom od salavata na Allahovog Poslanika i njegovu porodicu (S), te napokon od skupnog i jedinstvenog zikra – izgovaranja, sjećanja i dozivanja Allaha Njegovim lijepim Imenima. Tevhid se uči na taj način što učesnici sjede na koljena tako da oblikuju krug/halku. Imam, Šejh, Bula, Muallima ili za to ovlaštena osoba sjedi u pročelju i vodi zikr – tevhid. Po njegovom završetku uči se Dova, a sevabi od proučenog zikra poklanjaju se duši umrle osobe zbog koje se uči i održava tevhid. Učačima i svim prisutnima također pripadaju mnogostruke koristi i na Ovom i na Budućem Svijetu, a što se često gubi iz vida i zapravo ne vjeruje u takvo što.

Ovi tevhidi se mahom uče po kućama, rijeđe po džamijama i tekijama. Uglavnom su to 'ženski tevhidi'. 'Muške tevhide' danas redovno još jedino uče derviši kad im umre neki ahbab ili član njegove porodice. Načini na koji se uče tevhidi nisu strogo, u svim njegovim dijelovima, jedoobrazni. Određenih razlika ima, što opet zavisi da li se radi o tevhidu koji uče žene ili muškarci, da li je 'hodžinski' ili 'derviški' itd. Ali te razlike nisu bitne, čak su i poželjne na određeni način. Važno je samo da se oni uče.

Međutim, ovdje treba ukazati na jednu nepravilnost pri održavanju 'ženskih tevhida', a koja uzima sve više i više maha. Izvjestan broj žena koje se pojavljuju na takvim tevhidima ne bivaju odjevene u skladu sa islamskim propisima, čak mnoge žene pristupaju u halku bez abdesta. Sa islamskog stanovišta takvo ponašanje je neprihvatljivo, te se stoga ne smije dozvoljavati. Na Bulama je da ukazuju na takve propuste, zapravo to je njihova dužnost, te da na odgovarajući način upoznaju prisutne o izvjesnim šartima i uslovima kako bi tevhid protekao u najboljem redu, na način s kojim će Allah biti zadovoljan.

Ovi tevhidi se uče na dan dženaze, za sedminu, četrdesetodnevnicu, na pola godine, na godišnjicu itd. Sarajevski derviši uče tevhide čitavu prvu sedmicu kao i pedeseti drugi dan. U Sarajevu je običaj da se tevhid uči otprilike po dole navedenom redoslijedu, dok je kod derviša program nešto drugačiji, ovisno od toga kojem tarikatu pripadaju.

Sadržaj Tevhida:

- Fatiha (...)

- Istigfar (...)

- Salavat (...)

- La ilahe illallah (...)

- Allah, ja Allah (...)

- Ja Rahmanu, ja Rahim (...)

- Ja Gafaru, ja Settar (...)

- Ja Hannanu, ja Mennan (...)

- Ja Hajju, ja Kajjum (...)

- Entel hadi entel Hakk, lejsel hadi illa Huu (...)

- Lejsel hadi illa Huu (...)

- Illa Huu (...)

- Huu, Huu (...)

Za vrijeme učenja tevhida uče se sure iz Kur'ana (najčešče već spomenute tri sure), ašere, kao i određeni ajeti-šerifi. Učenje se završi sa 'malom hatmom' i Dovom.



Jetmiš bin tevhid

'Jetmiš bin tevhid' također se ubraja u nafile, odnosno u dodatni i dobrovoljni ibadet. Ustanovljen je još davno ali je vremenom potisnut na marginu vjerskog života, kao i mnogi drugi oblici ibadeta. Ipak, zadržao se i očuvao sve do naših dana. Ranije je ovaj tevhid zauzimao vidno mjesto među vjernicima. Najčešče su ga učile starije Bule i pripadnici Nakšibendijskog tarikata.

I danas se povremeno uči ovaj tevhid, najviše u Sarajevu i njegovoj okolici ali često u izmjenjenoj ili bolje rečeno pogrešnoj formi.

'Jetmiš bin tevhid' je tevhid u kojem se prouči sedamdeset hiljada (70 000) puta La ilahe illallah. Prije toga obično se prouči 'Fatiha', 'Istigfari' i eventualno 'Jasini-šerif'.

Ovdje treba istaći da je nužno proučiti tačan broj, gore navedene, kelime. Da bi tevhid bio proučen, uistinu, kako treba i prije svega brojčano tačno, učači bi odnosno učesnici, morali biti ozbiljniji i pobožniji ljudi. Tevhid predvodi neko ko ima, kako se to kaže među narodom, 'izun' to jeste ovlaštenje za takvo što.

Ovaj tevhid uči se u 'jednom sjedenju', nikako u dijelovima. Dozvoljeno je u toku samog učenju napraviti kraće pauze kako bi se učesnici malo odmorili ili promijenili abdest. U tim pauzama se obično uče tekbiri ili salavati. To vrijedi za skupno učenje. Na kraju se prouči jedan odlomak iz Kur'ana, obično 'Amenerresulu...', 'mala hatma' i Dova. Najbolje bi bilo da broj učesnika bude sedamdeset, no to nije nužno. Na voditelju je da ovaj zikr protekne u najboljem redu. Inače, ovaj tevhid se uči umrlim, zatim zbog nekog murada ili kao nafila.

'Jetmiš bin tevhid' mogu učiti i pojedinci s tom razlikom što se on obavezno mora prpučiti u roku od sedam dana.

 

 
 
HADIS
ALLAHOV POSLANIK

ALLAH GA BLAGOSLOVIO I SELAM MU DAROVAO JE REKAO:

OPROSTICE SE GRIJESI ONOG COVJEKA KOJI UCI SURU: "JASIN" DOK SE NOCU OBRACA SVOME GOSPODARU.

PA KADA JE TO TAKO, TAD UCITE OVU SURU SVOJIM UMRLIM

 
 
AJET
SVAKI CE COVJEK SMRT OKUSITI,

I VASE NAGRADE TEK CE VAM SE NA DANJU SUDNJEM DATI!

KO OD VATRE UDALJEN BUDE I U DZENNET UVEDEN BUDE - TAJ JE USPIO!

A STO JE ZIVOT NA OVOME SVIJETU DO LI UZIVANJE UZALUDNO!

BIT CETE NA KUSNJU STAVLJENI IMECIMA VASIM I ZIVOTIMA VASIM...

(IMRANOVA PORODICA, 185, 186)
 
 
 

 

 

 

 

 

2005 © TRAZIM.com